Zašto trebamo slaviti subotu umjesto nedjelje?
Najraniji kršćani, koji su prije toga bili Židovi, su se držali Tore i obilježavali Šabat. Tijekom kasnijih stoljeća se obilježavanje Šabata subotom počelo prebacivati na nedjelju, a o čemu prvi zapisi postoje već na početku 2. stoljeća, odnosno među kršćanskim zajednicama vjernika ne-židovskog podrijetla, a što je posebno bilo izraženo u Rimu i Aleksandriji. Godine 321. je, pak, rimski kršćanski car Konstantin Veliki proglasio dan Sunca (nedjelju) danom odmora u cijelom Carstvu, što je kršćanima bio dodatni poticaj da Šabat slave u nedjelju. Stav o nedjelji kao kršćanskom danu odmora su prihvatili Katolička, pravoslavna i većina protestantskih crkava.
Najraniji kršćani, koji su prije toga bili Židovi, su se držali Tore i obilježavali Šabat. Tijekom kasnijih stoljeća se obilježavanje Šabata subotom počelo prebacivati na nedjelju, a o čemu prvi zapisi postoje već na početku 2. stoljeća, odnosno među kršćanskim zajednicama vjernika ne-židovskog podrijetla, a što je posebno bilo izraženo u Rimu i Aleksandriji. Godine 321. je, pak, rimski kršćanski car Konstantin Veliki proglasio dan Sunca (nedjelju) danom odmora u cijelom Carstvu, što je kršćanima bio dodatni poticaj da Šabat slave u nedjelju. Stav o nedjelji kao kršćanskom danu odmora su prihvatili Katolička, pravoslavna i većina protestantskih crkava.
U mnogim državama gdje su nedjelje praznici, subota je dio vikenda i tradicionalno je dan za odmaranje. To je izravna posljedica prijašnje uloge subote kao jedinog dana odmora (i za Židove i za izvorne kršćane, uključujući i apostole), što se promijenilo nakon što se središte kršćanstva preselilo u Rim, gdje je car Konstantin I. Veliki, nedavno obraćen na kršćanstvo, Konstantinovim ediktom uveo venerabili die Solis (lat. "časni dan Sunca") kao obvezni dan za svetkovanje, najvjerojatnije da bi očuvao stabilnost carstva koje je velikim dijelom bilo naseljeno štovateljima boga Nepobjedivog Sunca (čiji je kult službeno uveo car Aurelijan, a štovao ga je i sâm Konstantin) ili Mitre (glavnog boga grčko-rimske misterijske religije mitraizma).
Hrvati su tijekom pokrštavanja držali subotu za 7. dan, što možemo vidjeti iz samo imena subote (Shabbat), a nedjelja je već bila prisutna tokom slavenske religije kada su Slaveni svetkovali svoje paganske bogove (demone).
Hrvati su tijekom pokrštavanja držali subotu za 7. dan, što možemo vidjeti iz samo imena subote (Shabbat), a nedjelja je već bila prisutna tokom slavenske religije kada su Slaveni svetkovali svoje paganske bogove (demone).
Naravno katolička crkva je napravila svoje, i sam Bog kaže:
Daniel 7,25 "On će huliti na Svevišnjega, zatirati Svece Svevišnjega; pomišljat će da promijeni blagdane i Zakon"
Pogledajte video katoličkog svećenika koji ne vidi razlog da se nedjelja drži kao 7. dan:
https://www.youtube.com/watch?v=kRmEgymGZf4&ab_channel=Re-a